Dok se fizička sigurnost na radnom mjestu već dugo podrazumijeva kao osnovno pravo zaposlenih, psihološka sigurnost tek u novije vrijeme dobija pažnju koju zaslužuje. Za medijske radnike i radnice, koji svakodnevno funkcionišu pod pritiscima, stresom i često u nepredvidivim situacijama, osjećaj sigurnosti u redakciji – kako fizičke, tako i emocionalne – ključan je za profesionalno i lično blagostanje.
„Psihološka sigurnost je jednako važna kao i fizička sigurnost na radnom mjestu“, poručuje novinarka Suzana Ćetković.
I zaista, radno okruženje mora biti prostor u kojem novinari osjećaju da imaju pravo na grešku, podršku i otvoreni dijalog – bez straha od osude ili posljedica.
Novinar Nikola Radović dodaje da je otvorena komunikacija u redakcijama ključ prevencije ozbiljnijih problema:
„U radnom okruženju moramo otvoreno govoriti o problemima, bez straha od osude.“
Upravo su zatvorenost, neprepoznavanje simptoma stresa i prećutkivanje ličnih teškoća često glavni razlozi za pogoršanje psihičkog stanja među kolegama.
Ćetković upozorava da nedostatak psihološke sigurnosti ima direktne posljedice: „Bez psihološke sigurnosti, stres i anksioznost se povećavaju, što direktno utiče na naše zdravlje.“
U atmosferi gdje ne postoji povjerenje, podrška ili prostor za izražavanje emocija, čak i najmanji profesionalni izazovi mogu postati izvor ozbiljne krize.
Zato Radović zaključuje da je neophodno mijenjati percepciju mentalnog zdravlja u medijskoj industriji: „Važno je da svi u medijima razumiju da mentalno zdravlje nije luksuz, već nužnost“.
