Više od polovine građana Crne Gore (54%) svakodnevno koristi društvene mreže za informisanje, dok ih pouzdanim izvorom inforamacija smatra svega 34 posto, pokazalo je Ipsosovo istraživanje medijske pismenosti iz 2026. godine, urađeno za potrebe Agencije za audio vizuelne medijske usluge.
Društvene mreže su tako ostale na drugom mjestu na listi svakodvnenih kanala informisanja, odmah iza televizije (61%), kojoj uglavnom ili potpuno joj vjeruje 60 odsto. Kod onlajn medija taj odnos iznosi 49 odsto prema 45 odsto.
Nisko povjerenje u društvene mreže može se djelimično sagledati kroz podatak da ih građani najčešće navode kao mjesto gdje su naišli na lažne ili namjerno obmanjujuće sadržaje. Među ispitanicima koji se makar rijetko susreću sa takvim sadržajem, 64 odsto kaže da na njega obično nailazi na društvenim mrežama. U fokus grupama kao izvori sumnjivog sadržaja pominjani su Instagram, Facebook i TikTok.
Istraživanje je pokazalo da najveće povjerenje uživaju lični kontakti. Porodicu, prijatelje i kolege pouzdanim izvorom informacija smatra 75 odsto građana, iako se preko njih svakodnevno informiše 38 odsto. Kada treba da izdvoje jedan izvor kojem najviše vjeruju, 42 odsto ispitanika bira upravo ljude koje lično poznaje.
Podaci dalje pokazuju da društvene mreže prednjače kao izvori informisanja među mladima. U grupi od 16 do 29 godina, 65 odsto svakodnevno se informiše putem društvenih mreža, a 31 odsto preko televizije. Kod građana od 60 do 75 godina odnos je obrnut: televiziju svakodnevno koristi 87 odsto, a društvene mreže 30 odsto.
Razlikuje se i učestalost aktivnog traženja vijesti. Informacije o dešavanjima u Crnoj Gori i svijetu svakodnevno traži 38 odsto mladih, naspram 70 odsto građana od 60 do 75 godina. To ukazuje da se velika prisutnost mladih na internetu ne može izjednačiti sa redovnim praćenjem aktuelnih događaja.
Među mladim korisnicima društvenih mreža, 64 odsto na njima provodi najmanje dva sata dnevno, u odnosu na 53 odsto u odnosu na isto istraživanje iz 2023. godine. U najstarijoj grupi korisnika taj udio iznosi 20 odsto.
Generacije različito procjenjuju i uticaj medija. Među mladima, 46 odsto smatra da društvene mreže imaju najveći uticaj na građane, dok televiziju izdvaja 32 odsto. Kod najstarijih je odnos obrnut: televiziju najuticajnijom smatra 62 odsto, a društvene mreže 21 odsto. Dalje, mladi su TikTok opisivali kao važan dio svog informacionog okruženja, dok je Facebook ostao značajan među učesnicima starijim od 30 godina.
Društvene mreže su ujedno mjesto na kojem ispitanici najčešće navode da nailaze na lažne ili namjerno obmanjujuće vijesti. Među onima koji se makar rijetko susreću sa takvim sadržajem, 64 odsto navodi društvene mreže, 47 odsto onlajn medije, a 31 odsto televiziju. Udio onih koji takve vijesti primjećuju na društvenim mrežama porastao je sa 58 odsto iz 2023. godine.
Istraživanje pokazuje izražen raskorak između sigurnosti građana u sopstvenu procjenu i njihovih navika u vezi sa provjerom informacija. Čak 79 odsto osjeća se sigurno u prepoznavanju propagande i pristrasnosti, ali svega 48 odsto često ili uvijek traži druge izvore da provjeri ono što je pročitalo, čulo ili vidjelo. U prethodnom istraživanju to je činilo 53 odsto.
Istovremeno, 63 odsto građana navodi da povremeno ili vrlo često povjeruje u informaciju za koju se naknadno ispostavi da je lažna. Udio onih kojima se to dešava vrlo često porastao je sa 25 na 30 odsto.
Četrdeset odsto ispitanika priznaje da je nekada podijelilo vijest za koju se kasnije ispostavilo da je lažna ili obmanjujuća. Bez provjere tačnosti vijest je dijelilo 37 odsto, a bez čitanja u cjelosti 28 odsto građana.
Takvo ponašanje češće prijavljuju mlađe generacije. Među ispitanicima od 16 do 29 godina, polovina je nekada podijelila lažan ili obmanjujući sadržaj, a 49 odsto vijest bez provjere. U grupi od 30 do 44 godine oba udjela iznose 45 odsto. Kod građana od 60 do 75 godina, 33 odsto prijavljuje dijeljenje lažnog sadržaja, a 26 odsto dijeljenje bez provjere.
