Činjenica da troje od četvoro novinara i medijskih profesionalaca u Crnoj Gori prima platu manju od prosječne na državnom nivou, snažan je alarm da se plate u tom sektoru moraju značajnije povećati ako se želi zadržati kvalitet i medijski profesionalizam, kazao je predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković.
Kračković je za portal Dvije sindikalne, kazao da je, prema istraživanju Misije OEBS-a u Crnoj Gori i Sindikata medija, tokom 2025. više od polovine novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori, njih 57 odsto, dobilo uvećanje plate.
“To je dobar pokazatelj koji može da znači da su i sami mediji odnosno njihovi vlasnici i menadžeri shvatili da mora doći do poboljšanja položaja zaposlenih u ovom sektoru ako se želi zaustaviti njihov odliv u druge medije ili druge djelatnosti”, smatra Kračković.
On je dodao da je samo 0,4 odsto ispitanika prijavilo da im je plata smanjena tokom 2025. što je negativna ali zanemarljiva promjena.
“S druge strane, istraživanje je još jednom potvrdilo sumornu realnost medijske scene a to je da čak skoro tri četvrtine novinara i medijskih profesionalaca u Crnoj Gori prima platu manju od prosječne ili do prosječne u državi. Na to su ukazivala i sva prethodna godišnja istraživanja Sindikata medija i ovo je još jedan snažan alarm da se plate u našem sektoru moraju značajnije povećati ako se želi zadržati kvalitet, medijski profesionalizam i relevantnost u vremenu kada sve više pažnje građana zaokupljaju društvene mreže, koje su velika prijetnja medijima, ali svakako mogu biti iskorišćene i kao koristan alat za povećanje vidljivosti medijskih sadržaja”, istakao je Kračković.
On je kazao i kako godišnja istraživanja SMCG pokazuju da novinari smatraju da su cenzura i autocenzura u značajnoj mjeri prisutne u crnogorskim medijima iako sami ispitanici većinom tvrde da oni nisu na meti pritisaka.

Kračkovć je dodao i da se, posmatrajući medije u Crnoj Gori, jasno može uočiti da je dobar dio njih navijački nastrojen prema određenim političkim partijama, što se ogleda u tome da su teme koje su kritički intonirane ili prosto ne odgovoraju tim partijama – nevidljive u tim medijima i preko njih se olako prelazi, iako imaju značajan uticaj na društvo.
“U ovom trenutku kao i ranije, veći dio medija je naklonjen aktuelnoj vlasti i to je stvar koja se ne mijenja a na to utiče i činjenica da imamo veliki broj javnih servisa (nacionalni i lokalne) koji se najvećim dijelom finansiraju iz budžeta. Takođe, crnogorski mediji rijetko kritički pišu o velikim oglašivačima u koje spadaju banke, telekomunikacioni operateri, veliki trgovački lanci, kladionice i kazina, iako s vremena na vrijeme itekako ima povoda da se njihov rad i usluge kritički preispituju”, rekao je Kračković.
Država, prema njegovim riječima, u sve većoj i značajnijoj mjeri pomaže crnogorske medije, što pokazuju i podaci iz godišnjih istraživanja Sindikata medija o poslovanju crnogorskih medija.
Podsjetio je da posljednje istraživanje pokazuje da su crnogorski mediji u 2024. godini prihodovali preko 56 miliona eura od čega je preko polovine stiglo iz javnih izvora, odnosno preko 20 miliona za Javni servis iz državnog budžeta i još blizu osam miliona za lokalne javne emitere, iz budžeta opština.
Istovremeno, napomenuo je Kračković, od ove godine značajno je povećan i iznos novca koji se iz Fonda za medijski pluralizam dodjeljuje privatnim odnosno komercijalnim medijima, za proizvodnju medijskih sadržaja od javnog interesa.
“Očekuje se da će ta podrška iznositi najmanje 2,5 miliona eura. Podrška je, po mom mišljenju, donekle opravdana jer pomaže medijima u poslovanju i učvršćuje medijski pluralizam ali s druge strane – ona konačno treba da doprinese i značajnom poboljšanju položaja novinara i medijskih radnika odnosno povećanju njihovih zarada jer su oni ti koji proizvode program za koji njihovi mediji dobijaju novac iz javnih izvora”, kazao je.
Mehanizam kao rješenje za sve veći broj napada
Kračković je napomenuo i da je bezbjednosti novinara i medijskih radnika dodatno narušena tokom prošle godine jer je SMCG zabilježio rekordan broj napada.
“Sindikat medija je registrovao 33 napada a Upravi policije je prijavljeno 29. Novi negativan trend je da su na meti napada sve češće novinarke pa su prošle godine, od 33 napada, u 18 slučajeva na meti bile članice redakcija. To je trend koji se registruje posljednjih godina i koji je zabrinjavajući a osim njega zabrinjavaju i sve češći onlajn napadi i prijetnje, pogotovo jer dio njih i dalje nije riješen ili do kraja procesuiran”, rekao je Kračković.
Upravo kako bi se izborili sa ovim rastućim problemom, u Sindikatu medija inicirali su uspostavljanje nacionalnog Mehanizma za bezbjednost novinara koji će pružati institucionalnu, pravnu i psihološku pomoć novinarima koji su bili na meti napada.
Rekao je da je Vlada Crne Gore na sjednici 26. februara imenovala preteču tog tijela, odnosno Međuresorsku radnu grupu, koja će obezbijediti svu tu pomoć napadnutim novinarima do formalnog zaokruživanja mehanizma.
“Konstitutivni sastanak članova te radne grupe, na čelu sa novinarom Predragom Nikolićem, biće održan ove sedmice”, naglasio je Kračković.
Prema njegovim riječima, to novo tijelo daće kvalitetan odgovor na neke od najvećih potreba novinara koji su prošli kroz probleme nakon što su bili napadnuti.
“Pravna pomoć odnosno zastupanje pred sudom je veoma važna za pravdu u ovim slučajevima. Psihološka podrška je ključna za što brže saniranje posljedica napada po psihički i fizički integritet novinara i medijskih radnika. Institucionalna podrška odnosno uvezivanje sa nadležnim institucijama koje rješavaju slučajeve napada na novinare će, nadamo se, doprinijeti efikasnijim istragama, bržem rješavanju napada i u krajnjem, smanjenju broja tih napada kojih je sve više posljednjih godina”, zaključio je predsjednik SMCG.